Skip to content

Povijesne i kulturne znamenitosti brežuljkastih krajeva

Učili smo da brdoviti i brežuljkasti krajevi prevladavaju u središnjem dijelu Hrvatske. Prostiru se od rijeke Korane i Une do rijeke Mure te između rijeka Save i Drave. Prevladava izdignuto, brežuljkasto i brdovito zemljište. Klima je umjereno topla, a to znači da nema nesnosnih vrućina, ali ne izrazito oštrih zima. Brežuljkasti i brdoviti krajevi imaju uglavnom siromašna tla. Naučili smo da, poljodjelci, u brdovitim i brežuljkastim krajevima najviše uzgajaju kukuruz, krumpir, kupus , šljive, jabuke i kruške. Ljudi se bave vinogradarstvom i stočarstvom (uzgajaju svinje, perad i goveda), a kazali smo da je šumarstvo važna gospodarska grana brežuljkastih krajeva. Brežuljkasti kraj je bogat toplicama ( kupališta za rekreaciju i lječilišta s toplom i ljekovitom vodom). Rekli smo da je brežuljkasti kraj pogodan za naseljavanje jer su to područja koja nisu izložena poplavama, a pogodna su za poljoprivredu ( ponajviše južne strane brda). Naglasili smo da su najgušće naseljena područja: Hrvatsko zagorje, gornje Međimurje i Prigorje. Dodali smo da su slabije naseljena područja Banovine i Korduna te da su viši predjeli Žumberka najslabije naseljena područja. U brežuljkastom kraju je veliki broj naselja, ali su to većinom mala i raštrkana seoska naselja. Malo je gradova i uglavnom su mali. U Hrvatskom zagorju je najveće naselje Krapina, ujedno i sjedište županije. Danas ćemo naučiti nešto više o povijesnim i kulturnim znamenitostima brežuljkastih krajeva.