Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan i do njega se uvijek jako držalo. Pospremala bi se i očistila cijela kuća, a naročito se držalo do običaja.
Na Veliki četvrtak počinju pripreme za Uskrs, poslije 12 sati nije se diralo u zemlju (bacale su se motike) te se išlo na bogoslužje (misu) u crkvu.  Četvrtkom bi mame i bake  pekle kruh. Pečenje kruha nije bilo obično već bi se šarala uskrsna pogača te bi se nosila na svetenje i blagovala u uskrsno jutro. 
Veliki četvrtak poznat je još i kao „zeleni“ četvrtak jer se na obiteljskom stolu svakako treba naći nešto zeleno – špinat, kopriva ili neko drugo zeleno povrće. 
Na Veliki petak  je bio veliki post. Osim toga momci su se odijevali na ovaj dan u posebna šokačka ruha i čuvali Isusov grob. Na Veliki petak žene su šarale jaja starinskim načinima – voskom i uranjanjem jaja u biljne kupke, ili su se šare radile “grecanjem” po samoj ljusci jaja. Današnja najčešća tehnika bojanja jaja u Slavoniji je kuhanje jaja u lukovici s raznim travnatim urescima koji ostave trag listića ili neke travke na ljusci. Navečer su večerali tjesteninu sa makom, orasima, kompotom, štrudle sa sirom, grah, suho voće.. 
Subotom je došlo na red kuhanje svetenja – šunka, kulen, kobasica, slanina. Stavljale su se i šljivove grančice. 
U nedjelju ujutro uskršnja korpica se nosila na svetenje. Tko je stigao prvi kući sa svetenja – taj je bio cijele godine najvrjedniji. 
Uskrsno jutro nudilo je bogat stol jer se objedovalo svetenje. Na stolu se uvijek našla posvećena pogača, šunka, kulen, slanina, jaja, kobasica, sir te mladi luk, ali obavezno je prvo probati posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu i onda blagovati. Za uskršnji ručak običaj je bilo kuhati kokošju juhu, kokošje meso i povrće te pečenje, uglavnom svinjsko te brojne starinske torte. 
Pisanice su se darivale susjedima i rođacima.

Items