Izložba ZA(JEDNO): čuvajmo arheološku baštinu  

Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, održana je izložba u sklopu programa ZA(JEDNO): čuvajmo arheološku baštinu koju je organizirao Arheološki muzej Narona.  U sklopu 28. Edukativne muzejske akcije (EMA) sudjelovali su učenici Osnovne škole Vladimira Nazora Ploče, Osnovne škole Stjepana Radića Metković, Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen i Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića Ploče te skupine Zvjezdice, Pčelice I Suncokreti iz Dječjeg vrtića Ploče.  

Osnovna i srednja škola te Dječji vrtić iz Ploča su predstavili crkvu sv. Andrije u Pločama, dok je naša škola predstavila ilirske gomile u dolini Neretve, s naglaskom na gomile na Verajinu repu.  Skupine iz Dječjeg vrtića Ploče izradile su nazive na Brailleovom pismu.  Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen je predstavila srednjovjekovnu utvrdu Brštanik u Opuzenu. Cilj ovog projekta je osvijestili lokalnu zajednicu kako trebamo sačuvati našu kulturnu baštinu, stoga su učenici predstavili zanimljive ideje kako revitalizirati navedenu arheološku baštinu. 

Našu školu predstavljali su učenici Antea Koncul, Ivana Medak, Zara Manenica. Karla Prskalo, Pavo Dramac, Mateo Jakić i Šime Tolj uz mentoricu Mandicu Boras, prof. Učenici su istraživali ilirske gomile na području doline Neretve sa naglaskom na Verajin rep i Dragoviju.  

 

Inače gomile predstavljaju grobnice Ilir koji su živjeli na području Neretve. Unutar gomila se nalazio jedan ili više grobova te je veličina grobnice ovisila o društvenom položaju.  Gomile su građene od krupnoga lomljenog kamena tvoreći oblik nepravilnoga niskog stošca.   Obično je baza gomile kružnog ili približno kružnog oblika s više ili manje istaknutim kamenim vijencem izrađenim od kamena postavljenog na nož, koji je omeđuje i služi kao podzid. Dimenzije su gomila raznolike, promjer može iznositi od 6 do više od 20 metara, dok su visoke nekoliko desetaka centimetara do preko 4 metra. Uobičajen tip groba je škrinja izgrađena od četiriju nepravilnih kamenih ploča postavljenih okomito tvoreći lijes u koji se polagalo tijelo u zgrčenomu položaju, pokriven jednom ili više kamenih ploča. Grob je bio ukopan u zdravicu ili nasip gomile, a katkad se nalazi na živcu. Orijentacija je grobova nepravilna s tendencijom prema položaju istok − zapad. U pojedinim gomilama utvrđeni su tragovi obreda vjerojatno žrtvovanja u vidu obrednoga razbijanja keramičkoga posuđa te tragovi vatrišta i popudbine (oružje, odjeća, nakit, glinene posude s hranom, ukrasni i drugi predmete koji su za života pripadale pokojniku). 

 

Iliri su njegovali kult zmije stoga su simbolom zmije označavali svoje kuće i grobnice kako bi ih zaštititila od zla.  Kult zmije se veže za legendu o nastanku imena Ilir koju je napisao Apolodor.  Legenda priča o Feničaninu Kadmu i rođenju njegovog sina. Na početku legende Agenor, Kadmov otac, je naredio Kadmu da pođe u potragu za svojom sestrom Europom koju je oteo Zeus. Kadmo nije našao svoju sestru Europu, stoga se nije htio vratiti u svoju zemlju.  Ostao je u gradu Beociji u Grčkoj gdje je osnovao grad Tebu. U Tebi je sklopio brak s Harmonijom koja je bila kći Aresa, boga rata i Afrodite, božice ljubavi i ljepote. Ubrzo je nakon toga Harmonija Kadmu rodila sina Illyriosa po kome su Iliri dobili ime. Kadmo je postao kralj ilirskih Enhejaca. U ovoj legendi važnu ulogu igra zmija koja je Illyriosa obavila prilikom rođenja te je prenijela svoju magičnu moć na njega.  Njegovi roditelji Kadmo i Harmonija su se pretvorili u zmije nakon smrti.   

 

 

 

Osim kulta zmije, među Ilirima je štovan Silvan, bog šume, kao vrhovno ilirsko božanstvo.  Smatrao se  božanstvom šuma, pastira i stada. Lik Silvana je najčešće prikazivan sa nekim od njegovih atributa, kao što su svirala (siringa) i pastirski štap (pedum). U njegovoj pratnji su obično bili koza ili pas. Slavljen je na proljeće, a naročito krajem travnja i početkom svibnja kada se obilježavalo žrtvovanje u njegovu čast koje se sastojalo od mesa (svinjskog), vina, žitarica, grožđa i mlijeka.  Na spomenicima Silvan je najčešće prikazan s kozjim nogama, gornji dio tijela ima ljudske osobine a na glavi ima rogove i ponekad kozje uši. 

Zatim smo nazočili otvaranju izložbe Mitološki blizanci čiji je autor Sanda Viskić, kustosica Arheološkog muzeja Narona. Izložba je nastala u suradnji s raznim umjetnicima i rukotvorcima iz Hrvatske i svijeta, a jednu skupinu predmeta napravili su učenici osnovnih škola iz Ploča i Opuzena. Mitološki blizanci, koji su pomagali ljudima u situacijama nesigurnog ishoda, na izložbi su predstavljeni kombinacijom digitalnih ilustracija i 3D predmeta od drva, vune, gline, papira i stakla. Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki. Izložba je zanimljiva iz vizaulnog i edukativnog aspekta, stoga je možete posjetiti do kolovoza.

Items